Nadbubrežna žlezda može da RAZORI ceo ORGANIZAM: Ako se POREMETE njeni hormoni, osećaćete OVAKVE simptome i ODMAH se javite lekaru

Vesti 06.09.2022 11:59 0

Nadbubrežna žlezda je jedna od najvažnijih žlezda u organizmu, koja proizvodi veoma važne hormone za rad celog organizma

Nadbubrežna žlezda može da RAZORI ceo ORGANIZAM: Ako se POREMETE njeni hormoni, osećaćete OVAKVE simptome i ODMAH se javite lekaru

Shutterstock

 

Nadbubrežna žlezda je jedna od najznačajnijih žlezda u organizmu, koja proizvodi veoma značajne hormone za rad celog organizma, piše Kodren.com.

Kao što joj ime kaže, nalazi se iznad (ili bolje rečeno, pored) bubrega, jer svojom sekrecijom utiče na njihov rad, ali i na izbacivanje viška hormona iz organizma. 

Nadbubrežna žlezda je zadužena za lučenje nekoliko važnih hormona, od kojih su najvažniji:

Polni hormoni 

Kod muškaraca testosteron se inače luči u testisima, međutim, u slučajevima da se to ne dešava, u pomoć uskače nadbubrežna žlezda sa androstenedionom, DHEA i DHEA-S hormonima koji se mogu pretvoriti u testosteron. Kod žena luče ženske polne hormone, estrogen i progesteron.

Kortizol 

Nadbubrežna žlezda takođe utiče na lučenje kortizola, hormona zaduženog za regulisanje ciklusa spavanja i buđenja, što dalje utiče na rad celog organizma.

Aldosteron 

Hormon koji utiče na sekreciju minerala iz organizma zove se aldosteron i luči se u kori nadbubrežne žlezde.

Adrenalin, noradrenalin i dopamin Kada organizam prepozna simptome stresa on odmah šalje znak nadbubrežnoj žlezdi da počne sa lučenjem tri hormona koji će stvoriti određene odgovore na stres. Prvo će usporiti metabolizam, pojačati opreznost a onda i odgovor na spoljašnje signale. U zavisnosti koliko dugo stres traje, nadubrežna žlezda će pojačavati ili smanjivati sekreciju ovih hormona.

Jedna od posledica dugoročnog stresa javlja se usporen rad ili "uspavanost" nadbubrežne žlezde ("adrenal fatigue"). Ova situacija podrazumeva da ona ne može da stvori suspstance koje su neophodne za normalan rad organizma. U nedostatku adrenalina, kortizola, dopamina ili polnih hormona, organizam ne može da funkcioniše normalno, pa dolazi do usporenog rada ili problema u normalnom radu organizma.

Najteži oblik bolesti nadbubrežne žlezde je tumor nadbubrežne žlezde ili adenom. Simptomi ovog oboljenja zavise od toga koji deo žlezde je oboleo odnosno, koje hormone ova žlezda luči u većoj količini ili manjoj nego što je potrebno.

Ipak, jedna od najčešćih bolesti nadbubrežne žlezde je usporen rad žlezde izazvan smanjenim lučenjem adrenalina. Može se javiti kao odgovor na dugoročni stres, kada organizam iscrpi sve depoe adrenalina i prestane da adekvatno odgovara na stres. Tada se javlja opšta slabost, depresija, apatija, mutan vid i hroničan umor.

Ukoliko dođe do usporenosti rada ili tumora nadbubrežne žlezde, postoji mogućnost i prirodnog lečenja i regulisanja njenog rada. Tako se njen rad može kontrolisati i regulisati i uz pomoć ishrane ili utvrđivanju uzroka tih problema, a među njima prvi je stres.

 KAKO IZGLEDA ISCRPLJENOST NADBUBREŽNE ŽLEZDE?

 UMOR

Pre svega, problemi sa radom ovog uparenog organa dovode do ekstremnog umora, kada je čak i ujutru, nakon dugog odmora, neverovatno teško ustati. Ali u kasnim popodnevnim satima, ljudi sa takvom bolešću osećaju neviđenu aktivnost i eksploziju energije, što je povezano sa kršenjem ciklusa proizvodnje hormona kortizola. Još jedna pritužba osoba sa osiromašenim radom nadbubrežnih žlezda je osećaj opšteg nedostatka energije, kada je tokom dana osobi teško da se prisili da preuzme posao, i da stalno pije kafu ili uzima energetska pića kako bi se nekako razveselio.

 PREKOMERNA TEŽINA I DEPRESIJA

 Glavni zadatak hormona kortizola je održavanje nivoa glukoze u organizmu u slučaju brze potrošnje energije. Međutim, sa iscrpljenjem nadbubrežnih žlezda, ovaj organ prestaje da se nosi sa proizvodnjom kortizola, i osoba počinje da doživljava sve neprijatne simptome niskog šećera u krvi - postaje nemirna i razdražljiva. Zato dugoročno, "zamor" nadbubrežne žlezde izaziva pojavu viška kilograma, gubitak gustine koštanog tkiva, razvoj anksioznosti i depresije.

 OTICANJE, PROBLEMI SA DISANJEM, ALERGIJE

Nedostatak, važnog za telo, hormona koji se javlja usled osiromašenja nadbubrežnih žlezda, izaziva želju za slanom hranom. Višak natrijuma izaziva zadržavanje vode u organizmu, što na kraju dovodi do pojave edema i abnormalnog srčanog ritma. Štaviše, osoba koja ima nedostatak hormona nadbubrežne žlezde često pati od problema sa disanjem i razvija teške alergijske reakcije.

POREMEĆAJI U SEKSUALNOJ SFERI

Postoje mehanizmi kompenzacije koji pomažu telu da privremeno podnese nedostatak hormona nadbubrežne žlezde. Jedan od tih mehanizama je “krađa” hormona pregnenolona koji proizvode genitalni organi. Takav mehanizam neko vreme pomaže u rešavanju problema, ali kao rezultat toga, nivo kortizola i adrenalina još uvek pada. Neugodna posledica delovanja ovog mehanizma su problemi s libidom i poremećajem seksualne funkcije, prenosi Kodren.com.

BONUS VIDEO

 

 

 

Komentari (0)
Loading