Ako dobijete OVU BOLEST, a imate visok PRITISAK lako možete da završite u BOLNICI: Doktorka tvrdi da ovo stanje LAKO možete da držite pod KONTROLOM

Vesti 14.09.2022 08:48 0

Bolest poznata kao tihi ubica utiče na mnoge ljude, a problem je što mnogi ne primećuju simptome

Ako dobijete OVU BOLEST, a imate visok PRITISAK lako možete da završite u BOLNICI: Doktorka tvrdi da ovo stanje LAKO možete da držite pod KONTROLOM

Shutterstock

Visok krvni pritisak je krivac za 60 odsto moždanih i polovinu srčanih udara. Ako ga imate, dvostruko je veća verovatnoća da ćete završiti u bolnici ako dobijete Covid. Sindi Džodar, viša kardiološka sestra u Britanskoj fondaciji za srce, rekla je za Sun on Sunday Health: „U Velikoj Britaniji ima čak pet miliona odraslih koji imaju nedijagnostikovan visok krvni pritisak.

„Mnogi ljudi nisu svesni da imaju problem dok ne bude prekasno. Visok krvni pritisak značajno povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. "To takođe može da dovede do drugih problema, kao što su otkazivanje bubrega, srčana insuficijencija, problemi sa vidom i vaskularna demencija." Doktorka Sindi Dodžar je odgovoarala na pitanja o visokom pritisku.


ŠTA JE VISOKI KRVNI PRITISAK?

To je pritisak krvi u vašim arterijama. Potreban vam je pritisak da bi se krv kretala po vašem telu i on prirodno ide gore-dole tokom dana - na primer, povećava se dok se krećete. Kada vam izmerite krvni pritisak, daju vam se dve cifre. Prvi je sistolni pritisak. Ovo je najviši nivo koji vaš krvni pritisak dostiže kada vaše srce kuca, terajući krv oko vašeg tela. Drugi je dijastolni pritisak - najniži nivo koji vaš krvni pritisak dostiže dok se vaše srce opušta između otkucaja. Obe se mere u milimetrima žive, pri čemu je prvo sistolna vrednost, a zatim dijastolna. NHS kaže da je idealan krvni pritisak između 90/60 i 120/80.


KOJI SU SIMPTOMI?

Visok krvni pritisak retko ima primetne simptome, ali možete da osetite glavobolje, zamagljen vid, krvarenje iz nosa, kratak dah, vrtoglavicu i bol ili stezanje u grudima.


KO DOBIJA VISOK KRVNI PRITISAK I KAKO SMANJITI RIZIK?

Veća je verovatnoća da će ga imati određene etničke grupe, poput onih sa afričkih Kariba ili južnoazijskog porekla. Takođe može biti genetski. Trebalo bi da odustanete od pušenja, ograničite alkohol i održite zdravu težinu. Pokušajte da uvedete 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno, jedite više voća i povrća i smanjite unos soli. Smernice kažu da odrasli ne bi trebalo da imaju više od 6 g (jedne kašičice) soli dnevno – to je i ono što sami dodajete u svoje obroke i ono što je već sadržano u hrani koju jedete.


MOŽE LI DA SE IZLEČI?

Ako imate visok krvni pritisak, možda će vam biti potrebni lekovi koji će ga smanjiti. Veoma je važno da idete na sistematske preglede. 

„Osećao sam da nisam u opasnosti“

Biciklista Kin Adam Toms imao je samo 47 godina kada je doživeo tri moždana udara opasna po život zbog visokog krvnog pritiska. Adam, koji sada ima 54 godine, iz Haroua u zapadnom Londonu, rekao je za Sun : „Uvek sam bio dobro i mnogo sam vozio bicikl. „Ali jednog dana u februaru 2013. bio sam u svom kombiju na poslu, gde sam instalirao klima-uređaje. Imao sam tri moždana udara tog jutra – jedan na putu za bolnicu. „Cela leva strana mi je bila paralizovana i bio sam u bolnici oko 14 nedelja. „Veoma sam srećan što sam živ. Čak i sada mogu da izdržim samo pola sata šetnje dnevno. Veoma sam umoran i imam problema sa govorom. Nisam mogao da se vratim na posao.
 

Komentari (0)
Loading