Živi život pravog VIKINGA: Ona je žena koja BOGOVIMA prinose žrtve, a prosidbe muškaraca stalno odbija

Vesti 30.05.2023 16:15 0

Freja Bergander (26), iz Nemačke, je savremeni Viking, a nekada je bila manekenka sa punim radnim vremenom. Ona nosi nakit, relikvije i impresivne rekonstrukcije vikinške odeće.

Živi život pravog VIKINGA: Ona je žena koja BOGOVIMA prinose žrtve, a prosidbe muškaraca stalno odbija

Shutterstock

Ovu titulu je dobila zahvaljujući impresivnoj kosi, garderobi i načinu života. Freja živi u Nemačkoj gde će završiti magistarske studije iz srednjovekovne istorije pre nego što doktorira. Volela je istoriju Vikinga od detinjstva i na kraju je prešla od manekenke do potpunog prihvatanja životnog stila žene Vikinga, a sada odbija predloge za brak od željnih obožavatelja.

- Volim nakit, relikvije i rekonstrukcije vikinške odeće, neverovatno lepe rezbarije u drvetu i apsolutno impresivne brodove poput olupine Oseberg - kaže Freja. Pored oblačenja i frizure u sopstvenoj interpretaciji skandinavskog srednjeg veka, uključuje nekoliko aspekata u svoj svakodnevni život u čast drevne vikinške kulture.

 

- Najvažnija bi mogla da bude moja vera. Verujem u bogove nordijskog paganizma kao što su Odin, Freja, Tor i Loki. Zbog toga nedeljno obavljam rituale žrtvovanja u njihovu čast, zvane blot – ističe ona jer joj je važno, kako kaže, da zna njihovo mišljenje o određenim životnim odlukama i da od njih traži podršku.


Verovanje u nordijski paganizam u osnovi ide ruku pod ruku sa snažnom vezom sa prirodom i onim što ona pruža. Freja je veoma posvećena svom izgledu, a vreme koje joj je potrebno da se pripremi može varirati u zavisnosti od toga šta nosi. Ako se odluči za jednostavnu osnovnu haljinu bez fensi frizure ili šminke, potrebno joj je najviše 20 minuta. Međutim, praznični izgled ili stajling za posebno fotografisanje može potrajati i do dva sata, od čega će najviše vremena biti utrošeno na kosu. Formalni izgled često uključuje višeslojne haljine, lanenu podsuknju i tipičnu kecelju koju drže broševi koje nose Vikinške žene. - Iznad svega volim da nosim svoj skupoceni nakit - rekla je Freja. Nije tako lako s vremena na vreme ući u željeni izgled, a isto je i kada se svlačite. - Tako da sam izuzetno srećna kada je moj dečko ili drugarica sa mnom i može da mi pomogne da obučem ili skinem slojeve. To može značajno da skrati ceo proces – ističe ona. Freja do sada nije dobila nikakve čudne ili omalovažavajuće reakcije noseći svoj vikinški stil u javnosti.


- Često dobijam komplimente, posebno od žena, za nakit i kosu, što mi zaista izmami osmeh na lice. U takmičarskom društvu, nažalost, ne dobijate često tople reči od drugih devojaka - kaže Freja. Ipak, dodaje da njen izgled najviše vole deca. Uvek je pitaju da li je princeza i da li mogu da joj diraju haljinu ili kosu, što joj je apsolutno divno.

 

- Neki me i slikaju bez mog pristanka, što je aspekt koji ne smatram mnogo laskavim - dodaje. Reakcija na Freju na mreži je takođe bila uglavnom pozitivna, pošto je 26-godišnjakinja uspela da razvije zajednicu podrške. Ali to ne znači da ona povremeno ne dobija neprikladne poruke od muškaraca. - S vremena na vreme može da bude malo čudno jer muškarci pokušavaju da me upoznaju ili čak traže da se udam za njih, međutim, ja se trudim da ignorišem takve poruke - rekla je ona. Jedini zli komentari koje je do sada uglavnom dobijala bili su onlajn, uglavnom na društvenim mrežama.

- I pričaju o tome da moja šminka nije autentična, što mi je smešno jer nikada nisam tvrdila da jeste, a što je šokantnije, nisu ni moje haljine - ističe ona. Neki kritičari tvrde da je samo malo previše uživala u seriji Vikinzi na Netfliks-u ili je nazivaju ludom zbog obožavanja nordijskih bogova. Freja se jednostavno smeje većini takvih komentara, posebno onih koji pokušavaju da je obrazuju o Vikinškom dobu.

- Nemojte pogrešno da me shvatite, volim da delim i diskutujem o aspektima Vikinškog doba, međutim, zaista mi je teško da ostanem pribrana kada sam suočena sa Guglovim saznanjima - objasnila je ona. Iznad svega, ona daje sve od sebe da svoje društvene mreže učini sigurnim prostorima u kojima se pratioci odnose jedni prema drugima s poštovanjem. I kao nordijski paganin i kao istoričar, potpuno se distancira od neprikladnih političkih uverenja. - Dokazano je da je vikinška kultura jedno od najslobodoumnijih, najtolerantnijih društava koja su ikada postojala - kaže ona.

 


Režimi su ti koji su, kako kaže, nasilno prisvojili stare paganske simbole i iskoristili ih za svoju lošu ideologiju. - Vikinška kultura nema nikakve veze sa političkim ekstremizmom, koji ne smatram 'političkim mišljenjem' već zločinom - istakla je ona. Nažalost, dodaje on, o kulturnom životu Vikinga znamo vrlo malo, zbog čega se mnogi oslanjaju uglavnom na arheološke nalaze kao svoje glavne izvore. U svom vikinškom načinu života, Freja voli da provodi vreme u šetnji šumom, planinarenju ili samo sedeći pored jezera. Trudi se da živi što je moguće samodovoljnije, što znači da zapravo ne izlazi na večeru niti naručuje hranu, tako da ni njeni obroci ne sadrže prerađenu hranu, a kloni se plastike kad god može.

- Moj san bi bio da jednog dana vodim sopstvenu farmu sa puno različitih životinja negde u severnoj Švedskoj ili na Islandu - ističe Freja. Oduvek je volela da se oblači u starinske kostime, ali njena ljubav prema istoriji je zaista počela kada su njeni roditelji priredili srednjovekovnu rođendansku zabavu u zamku za njen sedmi rođendan. Na tom događaju joj je dozvoljeno da prvi put obuče autentičnu srednjovekovnu haljinu vlasnika dvorca, prenosi Dejli star. - Odmah sam se zaljubila i znala da bih volela da se ovako oblačim svaki dan u životu da mi se ukaže prilika - objasnila je ona. Po završetku školovanja počela je sve manje da brine o tome da se uklopi i živi u skladu sa standardima savremenog društva. Ugodan za publiku i nekadašnji onlajn život manekenke jednostavno joj se više nije dopadao.

 

 


Inaće, Freja tehnički nije zvanični Viking, ali ovu titulu su joj dali njeni sledbenici i obožavaoci njenog rada. U savremenim istorijskim istraživanjima, ljude koji su živeli u severnoj Evropi od oko 600. do 1100. godine nazivamo „Vikinzima“ da bismo lakše identifikovali ova različita plemena. - Uživam u održavanju kulturnog nasleđa Norvežana, živeći verujući u nordijski paganizam i praktikujući ga, oblačeći se po modi inspirisanoj vikinškim dobom i učestvujući u aktivnim istorijskim istraživanjima ovog specifičnog vremenskog perioda - istakla je ona.
 

 

 

Komentari (0)
Loading