Nije ni pastrmka, ni losos: Dr Voja otkrio koja je riba najzdravija i gde da je kupujemo

Slobodanka Ćorić Vesti 16.04.2024 10:15 1

Celokupna vitalnost organizma može da se obezbedi samo jednom vrstom ribe

Nije ni pastrmka, ni losos: Dr Voja otkrio koja je riba najzdravija i gde da je kupujemo

Shutterstock

Riba ima raznorazne benefite za zdravlje, sadrži nezasićene masnoće, masne kiseline omega 3 koje pozitivno utiču na nivo holesterola u krvi, a bogata je vitaminima i mineralima. Koliko često treba da je jedemo, koja riba je najzdravija, kako da izaberemo najbolju i ko treba da je izbegava, otkrio je gastroenterolog dr Vojislav Perišić.

"Tri puta nedeljno po 150 grama. Nije svejedno koju ribu jedemo. Dunavski šaran nije šaran iz ribarnice, to je onaj koji pliva, grabljivica koji se hrani drugim ribama i travama. Njegovi lipidi su drugačiji. Prema tome, to je moja preporuka. Izaberite svežeg šarana, jer on ima bolji lipidni sastav. Možda je to malo grubo, ali to je činjenica", rekao je dr Perišić.

Dve grupe ljudi treba da izbegavaju ribu, a gastroenterolog je otkrio kako da izaberemo onu koja ima najbolji sastav.

"Omega kiseline su mnogo veće kod svežeg šarana. Kakav će biti sastav lipida i mesa, zavisi čime se riba hrani. Prema mojim informacijama, zapadna Evropa ne uvozi više šarane iz naše ribarnice jer se ne hrane optimalnom hranom, imaju vrlo loše lipide. On jeste slastan, ali nije dugoročno zdrav. Dakle, bolji su šarani koji su divljaci. On se hrani prirodnim putem iz Dunava i ima bolji lipidni sastav od tovljenog. Tovljeni treba da izbegavaju svi oni koji imaju problem sa hipertenzijom i visokim holesterolom", rekao je dr Perišić i otkrio kako da prepoznamo zdravu ribu:

"Ne možete na oko, samo je važno gde kupujete. Ja sam jednom rekao, pa sam se ugrizao za jezik, da pojedini trgovci vole da kažu neistinu. Ovaj šaran je iz Dunava, hvatan od strane ribara, ima sastav kao losos. Ako nije takav, on je kao brza hrana. Treba da je kupujete iznad zemunske pijace, to je šaran sa najboljim lipidnim sastavom. Očistite krljušt, usolite, stavite malo limuna i to je to", savetovao je dr Perišić.

I deca treba da je jedu, ali ako je konzerva u pitanju, najbolje je jesti dve vrste.

"Deci već od šestog meseca treba dati ribu. Verujte mi, u proseku na pregledu imam nedeljno oko 150-oro dece. Pedijatri im napominju alergije, kakve bre alergije? Skuša nije tovljena, ima odlične lipide, malo je suva, treba staviti malo limunovog soka i origrano. Origano je kapitalni antioksidans. Preporuka je da jedete samo svežu hranu, ali ako mora iz konzerve, najbolje su tuna i skuša. One su iz Severnog mora, grabljivice, imaju malo teških metala, ali mnogo manje od ostalih. Damama koje vode računa o liniji, preporučujem da jedu oslić", otkrio je gastroenterolog.

Skuša za dugovečnost

Malo ko razmišlja o koristi skuše koju ona ima za organizam, više cene samo njene kvalitete ukusa. Svaki proizvod ima hemijska svojstva i na određeni način deluje na organizam. Zahvaljujući mastima i nezasićenim masnim kiselinama ona je mnogo korisna za mozak, kožu i kosu. Velika koncentracija fosfora pomaže u izgradnji mnogih fermenata koji su pokretači hemijskih reakcija ćelija.

U hemijskom sastavu skuše ima mnogo belančevina i masnoća, a njih ima više u ribi ulovljenoj tokom zime u severnijim regionima.

Uobičajena količina masti je 13 grama što je dovoljno da se riba definiše kao masna. Belančevina je u proseku 18 grama i apsorbuju se tri puta brže od belančevina u goveđem mesu.

Skuša je niskokalorična riba. Da bismo dobili dnevni unos kalorija, treba da pojedemo otprilike 700 grama ribe, ali ne bi trebalo da zaboravimo o mastima u njoj.

Nezasićenih masnih kiselina u skuši je u velikim količinama. One su dragocen proizvod i antioksidans. Pomažu u jačanju membrana ćelija organizma na račun neutralizacije slobodnih elektrona.

Dragoceni sastojci skuše su i mineralne materije. Ona sadrži kalijum, fosfor, fluor, sumpor, cink, hlor, natrijum. To su mikroelementi ogromne koristi. Celi spektar vitamina B je sadržan u ovoj ribi. Velika je koncentracija vitamina B12 i vitamina PP.

Vitamin B pomaže u sintezi DNK i učestvuje u metabolizmu masti. Česta ishrana sa skušom reguliše šećer u krvi, pomaže sistemu organa za varenje i jača nervni sistem. Pomaže u stvaranju hemoglobina i zasićenju kiseonikom.

 

Komentari (1)
Loading
Mina
20.04.2024 23:36

Predlažem da šarana peca nizvodno od Beograda. To će biti pun pogodak za zdravlje.