Poznatom pevaču život visio o koncu zbog pogrešne dijagnoze: Od lošeg zadaha, do hroničnog svraba, ovo su neobični simptomi bolesti bubrega

Slobodanka Ćorić Vesti 13.06.2023 13:34 1

Pevač Baja Mali Knindža, o privatnom životu retko govori, ali je jednom prilikom otkrio da je u detinjstvu bio životno ugrožen, kada je sa sedam godina ostao bez bubrega, a spasao ga je tada čuveni sarajevski doktor Jozef Kafka

operacija

unsplash.com

Bubrezi imaju važnu ulogu za zdravlje, a jeste li se ikada zapitali kako izgleda život s jednim bubregom? Možda niste znali da brojne poznate osobe nemaju bubreg i žive normalno. 
Većina ljudi se rađa sa dva bubrega. Međutim, jedan od 750 ljudi se rađa sa jednim bubregom, a to se u većini slučajeva otkrije nasumičnim pregledom.

Ako se osoba rodi sa oba bubrega, može na različite načine završiti bez jednog ili oba bubrega. U slučaju da izgubi oba bubrega, mora na dijalizu, ali najbolji način za zamenu funkcije bubrega je transplantacija bubrega. Jedan bubreg najčešće izgubi zbog traume, tumora ili se veoma retko mora ukloniti zbog kamena u bubregu, što se desilo poznatom fudbaleru Peleu.

Takođe, pevač Mirko Pajčin o privatnom životu retko govori, ali je jednom prilikom otkrio da je u detinjstvu bio životno ugrožen, kada je sa sedam godina ostao bez bubrega, a spasao ga je tada čuveni sarajevski doktor Jozef Kafka. 

"Negde u šestoj, sedmoj godini ispratio sam oca na autobusku stanicu, vraćao se u Nemačku. I kad je otišao, ja sam se vraćao kući, preko nekog drvenog prelaza, nešto mi je ukočilo nogu, nisam mogao da pređem. Porodica se zabrine šta je detetu, vodi doktorima u Livno, nisu mogli ništa da ustanove. U suštini je bio problem s desnim bubregom. I malo nemara, malo neznanja, 1972. šarena vremena, prebace me u Sarajevo. Operiše me doktor Jozef Kafka, Jevrejin, praktično mi je spasao život jer je bubreg bio toliko istrulio da to nije normalno. Izgubio sam bubreg sa sedam godina. Otac je morao da se vrati nakon dva dana, da spasava život sinu, sve što je zaradio davao je na moje lečenje. Zato ja ne dam na njih nikad, na roditelje, bez obzira na to i da nisu takvi, ja opet ne dam na njih", rekao je popularni pevač.

Pevačica Katarina Grujić otkrila je da je pre nekoliko godina imala ozbiljan zdravstveni problem, zbog čega je bila u bolnici, a lekari su strahovali da će ostati bez bubrega. Svakodnevno je išla na terapije i oporavak je trajao dosta dugo.

"Trpela sam bolove mesec dana, otišla sam na turneju sa tim bolovima, i to je bilo pred onaj veliki koncert na Ušću, mesec dana pre toga sam ja zaglavila u bolnici sa dijagnozom da li ću ja ostati sa jednim bubregom. To je bilo tako jer doktori na vreme nisu otkrili šta se dešava", iskrena je Kaća.

Neobični simptomi bolesti bubrega

Ali, uprkos mnogim vitalnim ulogama koje imaju u održavanju zdravlja i dobroj  funkcijii tela, teško je utvrditi kada ti organi ne deluju punim kapacitetom, posebno u ranim fazama određenih problema.

Zadah

Kada bubrezi ne obavljaju svoju funkciju, telesni „otpad“ može da se pojavi na potpuno neočekivanim mestima, a loš zadah je još jedan od simptoma koje ne treba zanemariti.

Bolest desni

Zadah nije jedini način na koji bolest bubrega može da se manifestuje u usnoj duplji. Problemi sa bubrezima mogu takođe prouzrokovati bolest desni, što dovodi do propadanja i gubitka zuba.

Metaanaliza iz 2013. objavljena u “Pakistan Journal of Medical Sciences” otkrila je da kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom bolešću postoji rizik od razvoja parodontopatije.

Hronično krvarenje iz nosa

Granulomatoza s poliangitisom (GPA) je bolest koju karakteriše oticanje krvnih sudova u bubrezima, nosu, sinusima, grlu ili plućima. Prema “American Kidney Foundation”, prvi znak ovog stanja obično je učestalo krvarenje iz nosa.

Iako GPA ne utiče uvek na bubrege, može dovesti do hronične bubrežne bolesti ili čak zastoja bubrega, pa je važno razgovarati sa lekarom ako krvarenje iz nosa postane redovna pojava.  

Vrtoglavica

Prema Nacionalnom institutu za dijabetes i probavne i bubrežne bolesti, pacijenti sa zastojem bubrega često razvijaju anemiju zbog smanjene proizvodnje eritropoetina (EPO), hormona koji obično pokreće proizvodnju crvenih krvnih ćelija.

Vrlo čest simptom anemije je nesvestice ili vrtoglavic, drugi simptomi uključuju slabost, glavobolju i otežano disanje.

Hroničan svrab

Oštećenja bubrega mogu prouzrokovati ozbiljan svrab, simptom koji se ne sme olako shvatiti. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Seminars in Nephrology” pokazalo je da 40 odsto pacijenata ima ozbiljan svrab u završnom stadijumu bolesti bubraga.

 

Život sa jednim bubregom

Život sa jednim bubregom treba da teče glatko i bez većih mera predostrožnosti. Većina ljudi ima normalnu funkciju bubrega čak i sa jednim bubregom. Primećeno je, međutim, da ljudi koji izgube bubreg ranije u životu takođe mogu ranije razviti hipertenziju. Naravno, bolesti koje su dovele do gubitka oba bubrega ipak treba pokušati držati pod kontrolom.

Ljudima koji imaju jedan bubreg, a drugi su izgubili zbog traume ili su bili donori treba jednom godišnje da se proverava bubrežna funkcija putem testova krvi i urina i merenja krvnog pritiska.

Kreatinin se određuje u krvi, a zatim se izračunava eGFR - procenjena brzina glomerularne filtracije. U urinu se proveravaju tragovi proteina i albumina, a povišen krvni pritisak može ukazivati na disfunkciju preostalog bubrega. U slučaju pronalaska patološkog nalaza, potrebne su češće kontrole kod lekara. Po potrebi u kontrolne preglede treba uključiti nefrologe i urologe, a transplantiranim je potrebna redovna kontrola kod nefrologa.


Jedan bubreg zahteva određene životne navike

Ishrana osobe sa jednim bubregom treba da bude uravnotežena, ali je neophodno voditi računa o unosu soli. Stoga ne treba zaboraviti ni „skrivene” izvore soli kao što su hleb i pekarski proizvodi. Treba izbegavati dimljene mesne proizvode kao i sireve tipa Edam.

Grejpfrut, svež i u obliku soka, takođe treba izbegavati, jer ometa dejstvo nekih lekova. Bilo bi dobro da osoba sa jednim bubregom ne puši, što više izbegava stres, održava normalnu telesnu težinu. Preporučuje se da se osobe sa jednim bubregom redovno vakcinišu protiv gripa, pneumokoka, Haemophilus influenzae, difterije i tetanusa.

Poželjno je da se fizičkom aktivnošću bave osobe koje imaju jedan bubreg, ali moraju da vode računa da zaštite preostali bubreg. Borilačke veštine, hokej i američki fudbal se uopšte ne preporučuju.

Budite oprezni sa lekovima

Ljudi koji imaju samo jedan bubreg moraju biti veoma oprezni sa upotrebom lekova koji se izdaju bez recepta. Ako treba da koristite lek, bilo bi preporučljivo da kažete farmaceutu da imate jedan bubreg. Apsolutno se ne preporučuje „pozajmljivanje” lekova od komšija ili rođaka bez konsultacije sa lekarom ili farmaceutom. Jedan od lekova koji se definitivno ne preporučuje osobama sa jednim bubregom su nesteroidni antireumatski lekovi jer smanjuju protok krvi kroz bubrege. Ljudi koji imaju dva zdrava bubrega ne bi trebalo da budu zabrinuti zbog ovog dejstva NSAIL. Ako posle uspešne transplantacije imate jedan bubreg, bilo bi dobro da se učlanite u neko od udruženja dijaliznih i transplantiranih.
 

Komentari (1)
Loading
Ines
13.06.2023 15:53

Hvala Bogu da je neko spomenuo grepfruit . Mnogi lekovi medju njima i lekovi za istanjivanje krvi se duze u bubrezima i pogotovo jetri duze zadrzavaju ,opterecuju astecuju tako organ . Znaci popite 1/ 2 case grepfruita ujtru ako lek pijeze u podne i slicno i uz vodu